veljača 2012 - Biovrt - u skladu s prirodom

Goruća ljubav – Lychnis chalcedonica

Lychnis chalcedonica (sin. Silene chalcedonica) je zeljasta trajnica iz obitelji Caryophyllaceae (ovoj obitelji pripadaju i karanfili). Porijeklom je iz područja europskog dijela Rusije pa sve do sjeverozapadne Kine (izvor: Wikipedia). Prema nekim tekstovima na internetu izvorno je porijeklom s Malte (otok u središtu Mediterana) i odande je raširena pomoću malteških vitezova diljem Azije i Europe. I naziva se “Malteški križ” – radi velike sličnosti s malteškim križom, osim jednog izuzetka – malteški križ ima 4 kraka, a lychnis chalcedonica uobičajeno 5 latica, mada se ponekad pronađe i cvjetak s 4 latica. Osim tog naziva, naziva se još goruća ljubav, cvijet Bistrola, jeruzalemski križ… Lychnis na grčkom znači svjetiljka.

Lychnis chalcedonica se uzgaja iz sjemena na proljeće ili podjelom korijena odrasle biljke na proljeće ili na jesen. Ako se uzgaja iz sjemena, može se sijati i prije u teglice pa kasnije rasaditi na otvoreno, ili direktno na otvoreno. Probala sam oboje i na oba sam načina uspješno uzgojila ovu vrstu. Ako joj uvjeti odgovaraju, može prvi put procvasti iste godine. Jedino,prve godine su to male biljčice, visine do 20 cm, i procvate u tek par cvjetića.

Slike: mnoštvo niknulih lychnisa (i malo koprive i ljepljive broćike je tu zalutalo), i isti ti par mjeseci kasnije su procvali:

lychnis chalcedonica 12lychnis chalcedonica 1.

Svake godine se lychnis sve više umnožava u korijenu i naraste sve veća, čvršća i ljepša biljka. Niče vrlo rano u proljeće, čim malo zatopli (uglavnom travanj) i već u svibnju se pojavljuju prvi pupoljci.

lychnis chalcedonica 6lychnis chalcedonica 10.

Prve godine dakle naraste tek nekih 20 cm i cvate u par cvijetića na vrhovima, ali kako je sve starija biljka, tako u jednom cvatu može imati i do 50 cvjetova, te naraste u visinu do 1 metar. Ispod na slici desno možete vidjeti grmić lychnisa chalcedonice star 3 godine, koji je upravo u trećoj godini pokazao svoju pravu ljepotu i veličinu (iza crvenog maka i bijele Achillee ptarmica).

lychnis chalcedonica 2lychnis chalcedonica 7.

Cvate od svibnja do lipnja, zapravo u to razdoblje je u vrhuncu cvatnje. Na cvjetnim glavicama dugo se izmjenjuju novi crveni cvjetići, i potkraj lipnja polako prestaje s cvatnjom. Na mjestima cvjetova pojavljuju se zelene čahure s sjemenjem.Cvjetovi se pojavljuju i kasnije, sve do jeseni, ali više ne tako obilno kao u to razdoblje, tek pokoji.

lychnis chalcedonica 8lychnis chalcedonica 9.

Kad sjeme dozori otvaraju se čahure i rasipa se sjeme, to je trenutak za branje sjemenja. Kako neravnomjerno dozrijeva, lagano savinite i istresite cvjetnu glavicu tj zrelo sjeme u neku širu posudicu, pa ostavite da i ostatak dozori. Ili, da biste potaknuli novu cvatnju, odrežite ocvalu cvjetnu glavicu.

lychnis chalcedonica 5

Lychnis chalcedonica za rast treba sunčanu gredicu, podnosi i laganu polusjenu. Voli vlažna, dobro drenirana tla, ali podnosi i sušu, i to dosta uspješno. Stabljike joj znaju biti pomalo nestabilne, te ih je ponekad treba povezati. Jako ih vole leptiri, te je odlična biljke za privlačenje leptira. Ako ju uzgajate iz sjemenja malo ćete duže čekati da ju vidite u njenoj pravoj ljepoti, ali vjerujte mi, isplati se:)

lychnis chalcedonica 4

Ukoliko želite uzgajati ovu prekrasnu trajnicu u svom vrtu, viškove sjemenja goruće ljubavi crvene i roza boje možete pronaći u našoj ponudi viškova sjemenja iz biovrta OVDJE.

 

Prosinac 2011/Siječanj 2012 – sadnja novih voćaka

Tokom prosinca 2011 i siječnja 2012 u mom kraju prevladavale su velikom dijelom proljetne temperature, a to je jednostavno mamilo van za nešto raditi. I tako nisam mogla odoljeti, pa sam već u prosincu kupila i posadila sadnice malina, jabuka, kestena, breskvi, trešnje… Kako sam nakon te sadnje potpuno popunila sve “kapacitete” koje imam, odlučila sam se na kupnju novog zemljišta, u blizini parcela koje već imam. U prosincu sam potpisala ugovore s vlasnicima 4 parcela jedne do druge, ukupno 5000 m2 – nije to puno, ali sasvim dovoljno za jedan mješoviti voćnjak, odnosno šumski vrt. I već sam naručila neke starinske sorte jabuka, nešto šumskih sadnica i ukrasnog drveća, te nešto lješnjaka…čim bude prilika, idem u sadnju.

Kako je vrijeme bilo prekrasno, dućani su se napunili proljetnim cvijećom…nisam mogla odoljeti prvim proljetnim jaglacima:)

08012012 2

Puno je biljaka počelo pupati u siječnju, nažalost prerano. Pupovi dicentre su provirili iz zemlje, a jaglacima su se pojavili pupoljci.

20012012 321012012 10

Nažalost, parcela koju sam kupila pred nešto više od godinu dana, ona gdje su se izlijale kanalizacijske vode, biti će parcela samo za uzgoj ukrasnih sorti i sjemenja. Što se tiče inspekcija koje sam spominjala u prošlom članku, uglavnom ispalo je da inspekcije samo znaju napisati kaznu, te iako u Zakonu o zaštiti okoliša piše da onečišćivač snosi trošak onečišćenja i da se to treba sanirati, to se nije dogodilo. Toliko je zavrzlama, različitih tumačenja zakona, i na kraju nemoći inspekcija – npr poljoprivredna inspekcija ne može napraviti analizu mada bi trebala jer nema laboratorij, i stoga ne može ništa napraviti, vodopravna inspekcija je samo počiniteljima napisala kaznu ali ne postupa ništa u vezi onečišćenja, sanitarna piše samo mandatnu kaznu, a u inskekciji zaštite okoliša tvrde da to nije pod njihovom nadležnosti, zamislite si to – istjecanje kanalizacijskih voda u okoliš nije pod nadležnosti inspekcije zaštite okoliša, koje li logike. Od izlijevanja kanalizacijske vode sad je profitirala samo država, a to što je nastalo onečišćenje nikog nije briga. A do kvara i izlijevanja je opet došlo, primjetila sam navrijeme i zvala ljude iz Međimurskih voda da interveniraju, dok je još nasip zaustavio tu vodu, ali opet, dakle tu pored imam stalnu prijetnju onečišćenja. Sve me je to jako i iscrpilo, i uznemirilo..i da ne nabrajam, ne mogu opisati što nakon svih tih procedura mislim o našoj “pravnoj” državi, i o porezima koje joj plaćamo, i o tome koliko ništa ne funkcionira kad ti trebaš nešto od države. Ali uglavnom nisam još završila s cijelom tom pričom, ne odustajem tek tako, samo tražim neko pametnije rješenje.

Dakle ispod je slika na kojoj je parcela pokraj prepumpne stanice Međimurskih voda, ravno iza “glavnog” vrta. Voda na njoj nije od kanalizacije nego ostatak oborinske, tu je najniži dio s nepropusnom ilovačom. Taj dio mislim iskoristiti za malo jezerce gdje će se moći pojiti ptice, nadam se i nastaniti žabe ako će se zadržati voda, nasaditi okolo močvarne irise, žalosnu vrbu… A nove parcele su prema zapadu (nek vam orijentir na slikama bude prepumpna stanica), između ceste do prepumpne stanice i iza vrtova kuća u naselju. Između “stare” i novih parcela su samo 2 tuđe (MV i još jedna), pa su tu dakle te 4 nove parcele. A super je što ih praktički i vidim s terase kuće.

122107

Krajem prosinca sam konačno povadila i dio repe i zimske rotkce i spremila u podrum. Iako je još vrijeme bilo sasvim dobro da i dalje rastu u vrtu, primjetila sam da su voluharice počele grickati crnu rotkcu, pa da ne ostanem bez nje, spremila sam dio u podrum. U podrumu imam pripremljen dio u kutku ograđen ciglama, popunjen pijeskom, i taj dio podruma je ostao zemljani pod. Tu povremeno zalijem pijesak tokom zime, a spremam rotkvu, ciklu…samo ih lagano zabodem u pijesak i tako ostanu do proljeća. Dio cikli sam ostavila direktno na vrtu, da iduće godine poberem sjeme – cikla iduće godine potjera dugu cvjetnu stapku i razviti sjeme nakon cvatnje.

Slike: crna rotkva, dio su počele jesti voluharice

094091

I mnogo sam ostalih kupusnjača redovito brala na vrtu tokom prosinca i siječnja – kelj, kelj pupčar, brokulu, cvjetaču romanesco, raštiku…Većina kupusnjača dobro podnosi “laganije” minuse.

026034

Početkom siječnja me je lijepo vrijeme namamilo u vrt, u kojem sam puno toga ostavila od jeseni netaknuto. Kako sam već pisala, ništa ne čupam pretjerano i ne odnosim nepotrebno s vrta, sve je to vrijedan materijal koji se da iskoristiti na licu mjesta. Oko korijena je uvijek jako puno glisti, pa iako je biljka suha ne čupam taj korijen nego ga ostavljam u tlu. Svaka biljka sama sebi zna proizvesti najbolje hranjivo, a to je upravo osušeni dio biljke koji ostane na jesen, to dakle trgam i bacam na tlo. Ali, da bi ga lako mogla usitniti, prvo se mora dobro osušiti. Početkom siječnja je bilo idealno za to. Ispred kuće sam potrgala osušene suncokrete trajnice i astere, deblji dio stabljika sam iskoristila kao štapove za zaštitu gredica od mojih pasa koji se dosta zgazili. Neke lukovice su već tu počele pikati van, zumbuli i narcise. Na vrtu sam veliki dio potrgala suncokrete trajnice i ostalo suho bilje koje je strčalo uspravno i pobacala po tlu, gdje će se kompostirati na licu mjesta. Također sam presadila neke lukovice, niknule makove na novu parcelu…

05012012 1505012012 16

Na novokupljenim parcelama je bilo jako puno samoniknulog drveća – vrbe, topole…nisam ih zapravo još niti sve identificirala. To sam sve odlučila presaditi uz cestu s sjeverne strane, u 2 reda, da dok sve to naraste bude zaštita od sjevernog vjetra. Na toj parceli ima dosta šljunka jer je bila zavožena tijekom gradnje kanalizacije i ceste pokraj. Kupila sam novu motiku za vrt da bih staru mogla na ovoj parceli izrabiti bez grižnje savijesti. Tokom siječnja sam uspjela većinu rasaditi, a sad vidjeti ćemo koliko se je uspjelo primiti, nisam mogla ne ozlijediti korijenje drveća prilikom vađenja. Ostatak parcele nakon presađivanja je pomalčirao moj muž…i tako su parcele spremne za sadnju voćaka i sjetvu badema, koje ću također posijati na tu parcelu. Bademi uspijevaju i u kontinentalnoj klimi, jedino je bitno da je to vrsta koja kasnije cvate da joj ne promrznu cvijetovi. Dobila sam sjeme više vrsta badema, pa ću sve posijati i promatrati kako će uspijevati kod mene.

22012012 1422012012 16

Polovicom siječnja počele su naznake da bi temperature mogla nešto ozbiljnije pasti, pa sam prvo s potkrovlja dolje donjela u “mačju sobu” amarilise, nerine, begonije…tek toliko da nekim slučajem ne smrznu kako mi se je to dogodilo pred 2 godine. Tu dolje nažalost biljkama nije dosta svjetla od jednog prozora i dosta ih se izduži u rastu…a gore je više svjetla, ali i hladnije..pa kombiniram u želji da mi čim više toga čim uspješnije prezimi i razgibavam se po stepenicama:)
Crvena je trublja na potkrovlju čak počela i tjerati pupoljke, ali nažalost dok sam ju donjela dolje i dok je zahladilo su se posušili…ipak nije bilo vrijeme za to. I kako se je siječanj približavao kraju, to je bivalo sve hladnije i hladnije, a ja sam većinu toga donjela dolje da mi sve ne smrzne i propadne na potkrovlju. Došla je zima čije je ovo i vrijeme, te nažalost sve planove i radnje do daljnjega vani odgađam…kako je ustvari i primjereno za ovo doba godine. Ali ako ste strastveni vrtlar/ica kao i ja, onda bi najradije preskočili zimu i čim prije bacili se na posao:)

Završavam ovaj članak pupoljcima kukurijeka koji su se pojavili u siječnju, ali nažalost nisu stigli procvati u svojoj ljepoti radi niskih temperature koje su uslijedila…nadam se da ću ih još vidjeti u punom cvatu.

21012012 8