Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići

Šimširov moljac - Cydalima perspectalis

Sve o šimširovom moljcu i ekološkim metodama suzbijanja 

 

Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je vrsta leptira iz porodice Crambidae. Porijeklom je iz Azije (Kina, Koreja i Japan), a u Europi je prvi puta registriran u Njemačkoj 2006. godine, kada je najvjerojatnije uneseni s slabo kontroliranim sadnicama šimšira iz Kine. U RH je prvi put zabilježeni kao štetnik u Istri 2012. godine. Nakon toga, velikom brzinom se je proširio po cijeloj zemlji i devastirao grmove šimšira. U našim krajevima on je invazivna vrsta koja nema prirodnih neprijatelja, zato i radi tako velike štete.
Širi se prijenosom kontaminiranih sadnica i letom leptira. Leptir šimširovog moljca odlaže jaja s donje strane listova. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje s crnom glavom i jedu samo gornju stranu lista, a odrasle gusjenice su zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi s crnim točkama na leđnoj strani i jedu cijele listove, mlade izbojke, pa čak nagrizaju i koru. Dugačke su do 4 cm a vrlo lako ćete iz zamijetiti u grmu šimšira jer sve oko njih su i svilanaste paučine. Ima 2-3 generacije godišnje (prema nekim izvorima čak i do 5), a zadnja sezonska generacija odraslih gusjenica prezimljava zaštićena u kokonu između listova grma šimšira.
Prvenstveno napada šimšir (Buxus sempervirens) i druge vrste iz ovoga roda, a može uzrokovati štete i na japanskoj kuriki (Euonymus japonica) i nekim vrstama iz roda božikovina (Ilex) te Pachysandra terminalis i Murraya paniculata. Ako se ne reagira na vrijeme, može uništiti svo lišće i grmlje izgleda kao potpuno suho. Doduše, ako se obreže nakon napada, grm može ponovo potjerati listove i obnoviti se. Međutim, kako šimširov moljac ima više generacija u jednoj sezoni, očekujte najezdu više puta u godini. Najčešće je to kod nas tijekom travnja i svibnja, te druga najezda oko srpnja-kolovoza.


Ja sam ga prvi put vidjela 2014 godine, kad sam se uspješno othrvala s njime na velikom starom grmu šimšira moje susjede – bakine sestre. Koristila sam ulje neema o čemu više možete pročitati OVDJE. Iduće godine najezda se je ponovila, u nekoliko navrata, i kako nisam odmah reagirala, izjeli su veliki dio starog grma šimšira. Na kraju smo odlučili da je pametnije posjeći ovaj grm jer jednostavno ne reagiramo uvijek na vrijeme, grm onda biva izjedeni, i najbitnije – čuli smo iskustva drugih ljudi da može prijeći na ostale voćke. Upravo zato odlučili smo ga maknuti i više njime ne prizivati šimširovog moljca na naše imanje.

16072015 4  16122014 16

Donosim ekološke metode koje možete koristiti kod napada gusjenica šimširovog moljca:

1. REDOVITA KONTROLA GRMOVA - Redovito provjeravajte grmove šimšira, i to ne samo izvana nego i iznutra – razmaknite grane i dobro pregledajte unutrašnjost. Čim prije otkrijete gusjenice, to ćete se moći uspješnije othrvati s njima. Što su one starije, to su i otpornije.

2. ISTRESITE GUSJENICE I MEHANIČKI IH UKLONITE – Stavite ispod grmova plahtu ili sl. i istresite gusjenice te ih uklonite.

3. PRANJE GRMOVA VISOKOTLAČNIM PERAČOM – Ova mehanička metoda mnogima je vrlo učinkovita – stavite ispod grmova staru plahtu i peračem ih isperite van iz grmlja. Plahta ispod ima svrhu da ih kasnije lakše skupite i uklonite

4. OBREŽITE NAPADNUTE GRANE – i spalite ih. Šimšir će iznova potjerati i obnoviti se. Međutim – na zaboravite da u sezoni ima više generacija i da će opet naći vaš grm, pa ga i dalje kontrolirajte.

5. PRIRODNI INSEKTICIDI – kakvi god bili, insekticidi ubijaju sve poprskano – pa kemijski nisu dobrodošli radi štete koje rade prvenstveno pčelama i ostatku bioosustava. Nije istina što tvrde mnogi da samo kemijskim sredstvima možete suzbiti ovog nametnika, postoje i prirodni insekticidi koji su učinkoviti kod šimširovog moljca, a nisu toliko štetni za ostatak biosustava. Ali i ako koristite insekticide na prirodnoj bazi, pazite da to radite ciljano i da njima ne prskate pčele i ostale kukce.
NEEM – prije sam spomenula da sam ja obuzdala nalet šimširovog moljca koristeći ulje neema – recept možete pročitati OVDJE. Kod upotrebe neema morate znati da to nije instant otrov, nećete odmah nakon prskanja naći mrtve gusjenice, nego djeluje na način da one prestaju jesti, pariti se, ne poliježu jajašca i sl. Na tržištu postoji i prirodni insekticid Fitotriac – na bazi ulja neema i bora koji se preporuča kod šimširovog moljca – prskati u razmaku svakih 5 dana.
Za gusjenice preporučiju i preparat na bazi bakterije Bacillus thuringiensis – Baturad. To je biološki selektivni kontaktni insekticid koji nije opasan za pčele, ribe i druge korisne organizme.
I ne zaboravite – što su gusjenice starije to su otpornije, pa je potrebno stalno kontrolirati grmove i reagirati na vrijeme.

6. POSADITE DRUGE BILJKE/GRMLJE UMJESTO ŠIMŠIRA – iako zvuči kao krajnja mjera, mnogi su se odlučili na ovo zato jer boriti se nekoliko puta na godinu s invazivnom vrstom koja nema kod nas prirodne neprijatelje i reagirati na vrijeme za mnoge je previše. I u svakom slučaju morate ih na neki način ubiti da biste spasili svoje grmove. Ono što još više zabrinjava je to što su zabilježena iskustva ljudi da gusjenice mogu napasti i druge voćke. Stoga preporučam da šimšir zamijenite drugim biljkama odličnim za živice, a gdje nećete imati brige s takvim ili sličnim nametnicima. To su npr. kalina, forzicija, vrtni hibiskus koji su brzorastuće grmlje i odlično za živice.

Izvori:
https://www.savjetodavna.hr/savjeti/24/454/simsirov-moljac-novi-stetnik-ukrasnog-bilja-u-hrvatskoj/  
Preporuke članova u fb grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom: https://www.facebook.com/groups/330625128170/permalink/10156071221513171/

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

 

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići