Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Osoliki pauk - Argiope bruennichi

Sve o osolikom pauku kojeg najčešće viđamo u kolovozu

 

Osoliki pauk (lat. Argiope bruennichi) vrsta je pauka iz roda Agriope. Obitava po središnjoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Africi, dijelovima Azije i Azorskom otočju.
Ovi pauci imaju žućkasti abdomen sa crnim i bijelim prugama. Te pruge su karakteristične i za mnoge druge pripadnike roda Agriope.
Osoliki pauk je vrsta koja plete mrežu, mreža mu je spiralno okrugla. Plete ju u zoru ili sumrak, u velikoj travi ili raslinju malo iznad zemlje (20-30 cm). Jako često ga pronalazim u prvoj polovici kolovoza na povrtnjaku i cvjetnjaku – mrežu radi između grmova cvijeća, poput kadifica, cinija i sl.

osoliki pauk 2017 1  osoliki pauk 2017 2


Karakteristično za mrežu ovog pauka je uočljivi cik-cak ukrasni uzorak. Naziva se stabiliment ili ukrasna mreža te je postavljeni prema centru mreže, a u samom centru boravi tj. lovi pauk tokom dana. Taj uzorak reflektira UV zračenje, a njegova točna funkcija zasad je još nepoznata. Pretpostavlja se da ju pauk radi radi privlačenja insekata ili možda odbijanja većih životinja da mu na potrgaju mrežu ili ga ne zgaze dok prolaze pokraj. Neke studije sugeriraju da ovim ukrasima pauci privlače predatore, te onda imaju razrađene metode bijega s mreže.

11082016 8


Ženke su više nego dvostruko veće od mužjaka – mužjaci dosežu dužinu od 4,5 mm, a ženke do 15 mm. Mužjaci se često mogu vidjeti u blizini ženkine mreže, čekajući da ženke dosegne spolnu zrelost. Tada su njene helicere (čeljusti) mekane neko kraće vreme i mužjak se može pariti sa njom bez straha da će biti pojeden. Ako se mužjak ne pari s njom u to vrijeme, ženka ga pojede nakon parenja. Nakon parenja ženka liježe jajašca u svilenu kukuljicu koju plete i postavlja na mrežu ispletenu kraj neke biljke. Ona sadrži od 400-1400 jajašca koja se izlježu već na jesen, a mladi izlaze iz kukuljice na proljeće. Kukuljice često napadaju i paraziti, poput parazitske osice koja polaže jajašca u nju.

I ženke i mužjaci pletu svoju mrežu. Kada je žrtva (hrana) uhvaćena u paukovu mrežu, osoliki pauk će joj brzo onesposobiti kretanje umotavajući je u svilu, a zatim će žrtvu ugristi i ubrizgati joj otrov koji paralizira žrtvu i razlaže proteine u tijelu.
Ovaj pauk kao i većina pauka koji pletu mreže nije otrovan za ljude. Međutim, čitala sam iskustva ljudi koje je slučajno ugrizao ovaj pauk da je bilo bolno kao i ugriz ose/pčele. Zdrava odrasla osoba se ne bi trebala bojati ukoliko je i ugrizena, djeca, stariji i oni slabijeg imuniteta trebali bi biti na oprezu kao i kod uboda ostalih insekata. Osoliki pauk ugriza jako rijetko i ne napada ljude – samo ako se stvarno osjeća ugroženo, dakle u samoobrani. Osobno godinama imam ove pauke na vrtu i prolazim kraj njih, uvijek strpljivo čekaju da prođem dalje.

Pauci su korisni pomagači u vrtu jer se hrane raznim insektima koji se ulove u mrežu, pa tako i brojnim nametnicima u vrtu poput skakavaca, kornjaša, muha, mušica i sl.

11082016 10

Na sljedećem linku možete pogledati fotografije osolike paučice kako plete svilenu kukuljicu i kako polaže jajašca, mužjaka i mlade jedinke – fascinantna priča od nekoliko godina praćenja ovog pauka :)
http://www.janvanduinen.nl/argiopebruennichi-engels.php 

Izvori:
Wikipedia
https://en.wikipedia.org/wiki/Argiope_bruennichi  

https://en.wikipedia.org/wiki/Argiope_(spider)

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima


  

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja