Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići

Kako spremiti tikve za zimu

Kako (po)spremiti tikve da čim duže stoje tokom zime.

Tikve su jedne od rijetkih povrća koje se može dugo čuvati svježe bez ikakvih posebnih postupaka konzerviranja ili zamrzavanja. Da bi vam mogle čim duže stajati, potrebno je paziti da su pravilno ubrane i uskladištene.

Berba tikvi

Idealno vrijeme za berbu ploda tikve je dok se joj peteljka posuši – to je pouzdani znak da je tikva zrela. Ponekad se prije peteljke posuši biljka, i tada ju možete pobrati iako je peteljka još zelena. Tikve se s vrta moraju pobrati prije prvih mrazeva, po mogućnosti za sunčanog i suhog vremena. Prvi mrazevi mogu jako naštetiti tikvi i ubrzati propadanje ploda, posebno ako se radi o tikv(ic)ama iz roda Lagenlaria , dok će vrste iz roda Cucurbita ipak preživjeti prve mrazeve bez većih posljedica. Također, vrlo je bitno ubrati ih s nekoliko cm peteljke – to će spriječiti propadanje tikve.

Tikve najduže stoje na sobnoj temperaturi

Ako želite da plodovi tikve čim duže ostanu svježi i neoštećeni, držite tikve na suhom mjestu, a najbolje na sobnoj temperaturi. Višak vlage će brzo pokrenuti proces truljenja. Na sobnoj temperaturi u odgovarajućim uvjetima tikve mogu držati – i preko godinu dana. Preporučljivo je ipak s vremena na vrijeme provjeravati plodove, na ponekima ipak započne truljenje, pa takve maknite da plijesan ne bi prešla na ostale plodove.

Tikve nemojte dirati rukama

Diranje rukama po tikvama može jako ubrzati propadanje tikvi, jer se prenose patogeni koji se brzo šire po tikvinoj kori i brzo nakon toga propadaju. To mi se jako često tokom zime znalo dogoditi s tikvana lagenlarijama - nakon što sam ih premještala, na mjestu gdje sam ih primila su počele siviti i propadati. Dakle dirajte ih ili za peteljke, ili s rukavicama, i tako ćete produžiti vijek trajanja vašim uskladištenim tikvama.

Sve tikve su jestive, a sjemenke su i ljekovite

Tikve nisu samo ukras za noć vještica ili za jesenske dekoracije, one su vrlo zdrava hrana bogat mineralima i vitaminima. Sasvim neopravdano su toliko malo na našim jelovnicima i smatraju se hranom za svinje. "Meso” ili usplođe tikve (buće, bundeve) je dijetna namirnica, posebno preporučljiva onima s srčanim tegobama, šećerom, tegobama s bubrezima i mjehurom. Tikve potiču probavu i odstranjuju otrove iz tijela. Sjemenke su u narodnoj medicini poznate kao sredstvo protiv crijevnih nametnika. O njezinoj ljekovitosti i jestivosti više možete pročitati ovdje.

Sjemenke, bilo da su one tikve golice, ostalih tikvi, ili čak sjemenke ukrasnih tikvica su jestive. Najvrijednija je zelenkasta opna koja prekriva sjemenke – to nemojte nikako ljuštiti s sjemenki. Iz njih se radi i kvalitetno bućino ulje. Oprezni morate biti jedino s proklijalim sjemenkama jer se prilikom klijanja oslobađaju otrovne tvari. Sjemenke tikvi sadrže sve elemente u tragovima osim mangana i selena, te brojne vitamine. Prema knjizi "Ljekovitost voća i povrća” zasićuju jednako kao i tabla obične čokolade, ali prema proračunu biokemičara – čak su 14 470 puta zdravije.

Tikve su zimi posebno vrijedna namirnica, svježa i puna vitamina, u vrijeme kad se općenito hranimo namirnicama siromašnijima vitaminima. Stoga dajte mašti na volju kad prerežete tikvu, od usplođa možete pripremiti ukusne kremaste juhe, variva, pire, pudinge, pogače, ili ih svježe izmiksati u sok u kombinaciji s ostalim voćem i povrćem…..a sjemenke koristiti kao fine zdrave grickalice.

 

Sjeme tikvi golica i tikvi za grickanje možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta  OVDJE.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići