Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Bob - Vicia faba

Bob je jednogodišnje povrće iz obitelji mahunarki (Fabaceae), porijeklom iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, a kultiviran po cijelom svijetu. Ova se je mahunarka koristila za prehranu u mediteranskim prodručjima od 6000 godina pr.n.e., a raširen je po cijelom svijetu.

Bob je jednogodišnje povrće iz obitelji mahunarki (Fabaceae), porijeklom iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, a kultiviran po cijelom svijetu. Ova se je mahunarka koristila za prehranu u mediteranskim područjima od 6000 godina pr.n.e., a raširen je po cijelom svijetu. Sadrži puno bjelančevina, željeza, fosfora, kalcija, i vlakana i stoga je vrlo hranjiva namirnica.

UZGOJ:

Bob se sije u rano proljeće, čim ranije to bolje. U kontinentalnim krajevima preporuča se sijati ga već u veljači, kad je još dosta hladno. Razlog tome je što je bob neosjetljiv na hladnoću, a rani utjecaj topline čini ga osjetljivim na crne uši koje ga često napadaju. Pronašla sam podatak da se može sijati i u kasnu jesen, tada je još otporniji na crne uši, ali to ću probati tek ove jeseni prvi put, pa ću naknadno objaviti iskustva s jesenskom sjetvom.

Sjemenke (plodovi) boba siju se po 2 zrna zajedno, sa razmakom od 10-15 cm. Preporučljivo ih je prije namočiti u mlakoj vodi da nabubre, ili se mogu i direktno sijati u tlo, vlaga u tlu će napraviti svoje:)) Sjeme klije 14-20 dana, a jednom kad nikne, bob brzo napreduje.

Gredicu na kojoj sijete bob nikako nemojte gnojiti svježim gnojem, dovoljno je samo dodati kompost i malčirati gredicu. Razlog tome je što bob kao i ostale mahunarke ima na korijenju kvržišne bakterije kojima obogaćuje tlo dušikom, a prekomjerna gnojidba gredica s mahunarkama slabi biljke koje na toj gredici rastu, te su one podložnije bolestima i nametnicima.

Bob voli teška tla, idealno uspijeva u teškim ilovastim tlima i na sunčanim gredicama, ali uspijeva i na dobro dreniranim tlima. Dobra međukultura je špinat jer prekriva tlo i održava ga vlažnim, ali i špinat jako napadaju crne uši, pa možda u slučaju te opasnosti bolje samo malčirati. Na rubovima gredica dobro je posaditi salatu te tako dobro iskoristiti prostor – to je kombinacija u kojoj ja uzgajam bob.

Na slici dolje osim salate oko boba možete zamijetiti i kamilicu – kod mene ona raste po cijelom vrtu, sama se zasijava, a djeluje ozdravljujuće na tlo. Nezgodno, i nju često napadaju crne uši, ali bolje da su na kamilici nego na bobu:))

Stabljike boba narastu u visinu 60-80 cm, barem vrsta boba Aguadulce koju ja uzgajam, rastu uspravno i samostalno, a dobro ih je i malo zagrnuti da bi bile stabilnije, u slučaju čestih kišnih nevremena, jer se tad mogu polijegati od naleta vjetra.

S obzirom da je bob prva mahunarka koja se sije u godini, te vrlo brzo raste, plodove možete ubirati već 120-150 dana nakon sjetve. Drugim riječima, to je prva svježa mahunarka u kojoj možete uživati već početkom ljeta:))

    

Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se mesnate debele mahune, koje rastu postupno. Kad narastu do konačne veličine, dužine su oko 30 cm i u sebi mogu imati 4-8 velikih zrna. Kako zore, mahune su isprva mekane, unutar mahune je spužvasto bijelo tkivo u kom zriju sjemenke, te postaju tvrđe, a sjemenke mijenjaju boju iz zelene u bijelo-zelenkastu boju. Sjemenke su izrazito velike, a bere se dok su još zelene, po iskustvu ćete naučiti kad je to, uglavnom kad su mahune čvrste i zrna velika. Ako se bere već prezreli – tad je vanjska opna zrna čvrsta, žilava, pa nije tako ukusan.

Zrna se kuhaju u raznim juhama i jelima, meni osobno najviše prija u paprikašu sa krumpirom. Kuhana se zrna (10 min kuhanja) mogu i pržiti, tad navodno imaju okus po lješnjacima. Zrna se mogu i zamrzavati, a možete ih i ostaviti da se dozore do kraja i tad ih osušiti – nešto za jelo, nešto za sjeme:)) Suha se zrna mogu mljeviti i dodavati brašnu od žitarica.

Osim zrna boba, i lišće boba je jestivo. Mlado se lišće može jesti i sirovo i kuhano, pripremljeno kao i špinat.

BOLESTI I NAMETNICI:

Od bolesti, bob mogu napasti gljivične bolesti kao što su hrđe (Uromyces viciae-fabae) i pjegavost lišća (Botrytis fabae).

A ono po čemu svi poznaju bob jeste – najezda crnih ušiju. Ovo je jedna od najprivlačnijih biljaka za te nametnike i jako ga često napadaju. Grupiraju se na mladim dijelovima biljke, mladim pupoljcima i mladim mahunama i isisavaju sokove iz biljke i tako ju cijelu mogu uništiti. Nezaobilazno, odmah su tu i mravi koji uzgajaju crne uši jer dobivaju medenu rosu koju uši luče nakon sto se dobro najedu biljnih sokova, pa mravi marljivo raspoređuju uši po svim "pogodnim mjestima” na bobu i štite uši od njihovih prirodnih neprijatelja – bubamara i sl (više) . Na slici možete vidjeti najezdu crnih ušiju i mrave koji ih raspoređuju po bobu.

Ono što sam već spomenula – rana sjetva jača otpornost biljke na najezdu crnih ušiju. Zdravi uvjeti rasta čine biljku otpornijom na nametnike.

Kod najezde probala sam svašta, posipanje drvenim pepelom, razna prirodna sredstva za prskanje protiv ušiju, ali najpogodnijom se je pokazala "stara mehanička metoda”:)), rukavice na ruke i gnječenje ušiju. Primjenom te "metode” uspjela sam ublažiti najezdu i očuvati biljke da su dale plod. A prošle godine sam ostala prilično iznenađena – ušiju nije bilo. Što je tome bio razlog – nisam sigurna. Činjenica je da mi je prošla godina bila četvrta godina biovrtlarstva, a to je nekako razdoblje potrebno da se biosustav na vrtu uravnoteži, da omjer nametnika, prirodnih neprijatelja i neutralnih kukaca dođe u ravnotežu, pa se priroda pobrine sama za sebe. Što god da sam učinila, iskombinirala…dobro sam učinila:)) Vidjeti ću što će biti ove godine, bob sam uspjela posijati čim se je snijeg povukao, 25.02., a ove sam ga godine posijala blizu vrtnog čubra, satureja hortensis, začinske biljke koja je idealna međuklutura mahunarkama jer tjera crne uši.

BITNE ČINJENICE:

Iako se često koristi za hranu, kod osjetljivih ljudi udisanje peluda i jedenje sjemenki boba može uzrokovati tešku hemolitičku anemiju – Favism. Doduše, to se može dogoditi samo kod osoba s nasljednom bolesti slabijeg imuniteta i kod pretjerane konzumacije sirovog sjemena boba.

Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže dosta kalija i mogu poslužiti za izradu sapuna.

Sjemenke boba sadrže tvari koje se koriste u lječenju Parkinsonove bolesti, a sadrži i tvari radi kojih je prirodna alternativa Viagri.

Ponegdje se konzumira i sirov, ali ne treba pretjerati s tim, jer može izazvati opstipaciju i simptome slične žutici.

Dakle, zaboravite na crne uši, i obratite pažnju na ukusna velika zrna boba…to je prva mahunarka u godini koja vas može razveseliti na vašem stolu:))

Sjeme boba možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja