Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Naprstak - digitalis purpurea

Naprstak ili pustikara je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica (Plantaginaceae ) i porijeklom je iz Europe. Saznajte sve o njegovom uzgoju.

Naprstak je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica (Plantaginaceae ) i porijeklom je iz Europe. Još se naziva i pustikara. Autohtono raste na rubovima šuma i na planinskim pašnjacima, a česta je biljka u cvjetnjacima kao ukrasna biljka.

digitalis 6digitalis 5.

Naprstak voli polusjenu i sjenu, suho i propusno tlo, ali uspijeva i na suncu, tada dobro uspijeva pod uvjetom da ima vlažno tlo. Voli kiselo tlo, pa će stoga uspijevati gdje mnogo biljaka ne uspijeva, npr ispod crnogorice.

digitalis 2

Naprstak se može sijati u rano proljeće malo u teglice na prozorske daske i kasnije pikirati (sjeme je jako sitno,treba paziti da se ne posije pregusto). Nekima tako uspijeva dobiti cvijet već prve godine kako se sije, mada u pravilu cvate prvi put druge godine nakon sijanja. Može se sijati i nešto kasnije direktno van. Ja sam ih uzgojila i iz rane sjetve u teglicama i sjetvom na otvorenom, s time da je postotak klijanja puno niži na otvorenom jer kukci raznose sjeme i vremenski uvjeti su nepredvidivi. Zanimljivo, kad sam ih sijala potkraj ljeta na otvoreno, niknuli su tek iduće proljeće u jako malom broju. U tegli su mi naprotiv niknuli u velikom broju, ali je bilo vrlo nezgodno sve to onda presađivati na otvoreno.

Iz mog osobnog iskustva, treba ustrajati kod uzgoja prvih nekoliko biljaka, a jednom dok to uspijete nadalje se sam zasijava. Naravno, uz uvjet da ste ga posadili na poziciju koja mu odgovara.

S obzirom da je dvogodišnja biljka, prve godine razvija samo lišće, cvjeta druge godine nakon sijanja.

Male biljčice digitalisa:

digitalis15042010 19

Iduće godine već početkom svibnja počinje iz sredine lisnate rozete tjerati cvjetnu stapku prepunu pupoljaka. Počinje cvasti od dolje prema vrhu. Što je starija i veća biljka, to će obilniji cvatovi biti.

digitalis 12digitalis 4.

Naraste u visinu i do 2 metra, uobičajeno oko 1,5 metara. Cvate u roza-ljubičastim kombinacijama, a česta je i u bijelim i žućkastim nijansama. Cvijetovi su na unutarnjoj donjoj strani ispunjenim točkama-mrljama. Vole ih pčele i bumbari.

423digitalis 20.

Nakon cvatnje na cvjetnim stapkama nastaju čahure s sjemenjem, koje su isprva zelene, a kad sjeme dozori posuše se i posmeđe, te se otvaraju i rasipa se sitno sjeme. Sjemena ima jako puno po biljci: pojedina biljka može proizvesti i do 2 miljuna sjemenki. Unatoč tome, ne rasijava se u velikom broju, barem ne kod mene, nikne mi tek poneka nova biljka (uz činjenicu naravno da većinu sjemena ipak skupim).

digitalis 8digitalis 13

Ako se orezuju ocvali cvjetovi i ne ode u sjeme, ponaša se kao trajnica. A i bez orezivanja cvjetne stapke često se ponaša kao trajnica kratkog vijeka, a umnožava se i u korijenu. Na slici ispod su biljke digitalisa na jesen, još se vide potrgane cvjetne stapke s kojih sam skupila sjeme ove godine, stare su 4 godine.

031digitalis 7.

Naprstak je poznata kao izuzetno otrovna biljka, sadrži glikozide koji mogu izazvati trovanje, stoga treba biti oprezan s njim, pogotovo s djecom. Dobro razmislite da li ćete ju saditi u vrt ili ne. Imajte na umu da se ne smije progutati, a i u doticaju s kožom sok može izazvati iritacije.

Mnogo je prekrasnih cvjetnica otrovno, a normalnim uzgojem se ionako ne unosi u organizam i ne može vam naštetiti. Stoga se ja osobno uopće ne zamaram činjenicu da ga svrstavaju u najotrovnije biljke, uzgajam ga samo u dekorativne svrhe.

digitalis 16

U narodnoj medicini naprstak je vrlo cijenjena biljka protiv čitavog niza bolesti, no radi otrovnosti ne smije se primjenivati bez stručne osobe i bez točnog doziranja – terapijske doze vrlo su blizu smrtonosnoj dozi. U suvremenoj medicini sastavni je dio mnogih ljekova za srce odnosno bolesti povezanih s srcem.

Više o ljekovitosti možete pročitati ovdje

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja