Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Uzgoj presadnica - sjetva

Naučite kako posijati vlastite presadnice

 

Mnogi vrtlari i vrtlarice započinju vrtlarskom sezonu uzgojem presadnica u zatvorenom. Tijekom veljače i ožujka siju se paprike, feferoni, patlidžani, rajčice, peruanske jagode, tomatillo, celer i tikva lufa, te poneke trajnice.

Vlastite presadnice nije teško uzgojiti i dovoljna vam je prozorska daska. To je idealni način da budete neovisni od ponude na tržištu koje ne nudi uvijek ono što želimo. Ovako točno znate što će vam izrasti na vrtu, pogotovo ukoliko skupljate i obnavljate vlastito starinsko sjeme.

Određene vrste povrća poput rajčica i paprike koje se uzgajaju u našim krajevima su zapravo vrste porijeklom iz toplijih predjela srednje i južne Amerike i one trebaju duže razdoblje vegetacije da bi počele roditi. Tako da ako želimo da te vrste čim prije počnu roditi, trebamo ih prije uzgojiti u zatvorenom i kasnije ih presađujemo na otvoreno. A ako i nemate hladno klijalište ili staklenik, i prozorske daske u vašem stambenom prostoru poslužiti će svrsi.
Već krajem veljače može se početi s sjetvom paprike, feferona i patlidžana, te peruanskih jagoda i tomatilla. Celer se prije uzgaja na prozorskim daskama ili klijalištima da bi stigao formirati zadebljani korijen koji koristimo za jelo tokom godine, a tikva lufa da bi prije mraza stigli dozoriti njeni plodovi. Rajčicu sijem sredinom ožujka, dok sve ostalo radije sijem na otvoreno kad su za to pogodni uvjeti – bilo direktno na vrtno tlo, bilo nešto tikvica i krastavaca u teglice na terasi (VIŠE). Tako su mi biljke otpornije i naučene na vanjske uvjete, te nemam posla s brigom za njih i presađivanjem.

paprika  paradajz

Sve što vam treba za sjetvu u zatvorenom je malo zemlje, posudice i sjeme. Ja miješam kupovni kompost s 1/3 zemlje s krtičnjaka. Kod mene je humusno-ilovasto tlo koje odlično zadržava vlagu, i bogato je mikroorganizmima koji čine povoljne uvjete u zemlji za biljku.
Posudice možete koristiti tj. reciklirati one u kojima ste kupili neko cvijeće tj. presadnice, kao npr. jaglace, a još bolje, možete koristiti i ambalažu od jogurta ili vrhnja. Kod njih je obavezno napraviti rupu za otjecanje vode na dnu, da ne bi uslijed previše zalijevanja sjeme istrulilo ili se razvile nepovoljne gljivice radi previše vlage. Kod uzgoja presadnica upravo je bolje da je zemlja više suha nego prevlažna, jer previše vlage pogoduje i štetnicima i bolestima kod uzgoja presadnica.

SJETVA
Zemlju je potrebno napuniti do 2/3 posudice i zalijati prije sijanja. Nakon toga sjeme rasporedite po cijeloj površini i pazite da ne bude pregusto. U čašice jogurta idealno je staviti 2-4 sjemenke – njih kasnije ne trebate rasađivati (pikirati), već tako rastu sve do trenutka presadnje na otvoreno. U posudice koje su veće probajte rasporediti sjeme malo šire, pa onda po potrebi ih kasnije rasađujete u zasebne posudice (tzv. pikiranje), ili ih kao takve kasnije rasađujete van na otvoreno. Kad rasporedite sjeme dodaje se tanki sloj zemlje, dovoljan samo da prekrije sjemenke i sve lagano utisnite prstima.
Ne zaboraviti obilježiti posudice s naljepnicama i sl., da kasnije točno znate što u kojoj teglici mora niknuti. Koliko god mislite da ćete se sjetiti svega – vjerujte mi na riječ da ćete nešto sigurno zaboraviti.
Da bi osigurali optimalne uvjete za nicanje, a to su povoljna temperatura i vlaga, prekrijte posudice prozirnim najlonom i pričvrstite ga gumicom (kao nekad zimnicu). Najlon je potrebno s vremena na vrijeme dizati ukoliko dolazi do pretjeranog nakupljanja vlage, ili ga malo probušiti. Dok biljke niknu potrebno ga je potpuno maknuti i staviti na dovoljno svjeta – a sve do trenutka klijanja posudice ne trebaju biti na svjetlom mjestu. Računajte na različito vrijeme nicanja po vrstama – paprika klije i do 30 dana, rajčica najčešće 7 dana (ali ponekad i duže).

07042012 21  06012017 17


ŠTO SVE MOŽE POĆI KRIVO?
Ako vam dio posijanog nakon određenog vremena nije niknulo, malo prokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:
- ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se sustrat prosuši
- ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat
- ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl), ponovite sjetvu u novi supstrat i dobro oprane posudice.

Osim navedenog, uspješna sjetva ovisi o sljedećem:
1. Kvaliteta sjemenja – ako sjeme nije bilo na pravilan način skupljeno, posušeno i spremljeno – možda je izgubilo klijavost i neće vam ništa niknuti. Također neke vrste jako brzo gube sposobnost klijanja, dok neke zadržavaju klijavost godinama.
2. Kvaliteta zemlje - izbor dobre zemlje jako je bitan za uzgoj presadnica. Nekvalitetni supstrati brže se isušuju, klijanci u njima slabije rastu, a neki sadrže čak i štetnike poput šampinjonskih mušica. 
3. Specifični uvjeti za početak klijanja – neko sjeme klije na svjetlu, neko na tami, nekom je potrebno razdoblje stratifikacije, nekome određena temperatura za klijanje – ako ne posijete na odgovarajući način, i radi toga možda sjeme ne proklije.

Uvijek morate paziti da ne zalijevate previše, jer od prevelike vlage može istruliti sjeme i brzo se mogu razviti gljivične bolesti, koje često prosperiraju u vlažnijim uvjetima. Još jedan veliki problem su nametnici – iako je i supstrat sterilan, uvijek vam se može dogoditi najezda u teglama – najčešće u vidu malih bijelih crvića, koji su uglavnom ličinke raznih mušica koje se često pojave oko biljaka u teglama. Ako se one razviju u teglama, mogu potpuno uništiti sjeme koje ste sijali, ili čak i veće biljke. Prva pomoć jest održavanje gornjeg sloja zemlje u teglama sušim, ako se radi o najezdi na biljku ili hitno presađivanje uz potpunu promjenu zemlje, ispiranje korijena mlakom vodom i dezinfekcije teglice barem sredstvom za pranje suđa. Treći je način s biljnim insekticidom – npr. namočite cigaretu u vodu, ostavite da odstoji i time zalijete/prskate – nikotin u duhanu je prirodni insekticid. U prodaji su također sredstva na bazi prirodnog pirertina, kao npr. od ekstrakta cvjetova dalmatinskog buhača – ako već kupujete insekticide, preporučam da radije onda kupite prirodne.

Biljčice koje su prije sijane u teglicama često se izduže radi nedostataka svjetla, često ih radi topline u stanu i nedostataka prozračnosti napadaju gljivične bolesti i štitasti moljci, znaju se pojaviti i lisne uši, te se moraju postupno prilagođavati vanjskim uvjetima prije nego se presade na vrt. A o tome će biti više u slijedećem tekstu uskoro. Uživajte u veselom iščekivanju malih biljčica :) 

23032013 8  23032013 12

 

Još više o tehnikama sijanja u kućnoj radinosti možete pročitati na slijedećem linku:
http://www.biovrt.com/article/Tehnike-sijanja-u-kucnoj-radinosti.html 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

 

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja