Naprstak - digitalis purpurea | Biovrt - u skladu s prirodom

Naprstak - digitalis purpurea

Naprstak je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica (Plantaginaceae ) i porijeklom je iz Europe. Još se naziva i pustikara. Autohtono raste na rubovima šuma i na planinskim pašnjacima, a česta je biljka u cvjetnjacima kao ukrasna biljka.

.

Naprstak voli polusjenu i sjenu, suho i propusno tlo, ali uspijeva i na suncu, tada dobro uspijeva pod uvjetom da ima vlažno tlo. Voli kiselo tlo, pa će stoga uspijevati gdje mnogo biljaka ne uspijeva, npr ispod crnogorice.

Naprstak se može sijati u rano proljeće malo u teglice na prozorske daske i kasnije pikirati (sjeme je jako sitno,treba paziti da se ne posije pregusto). Nekima tako uspijeva dobiti cvijet već prve godine kako se sije, mada u pravilu cvate prvi put druge godine nakon sijanja. Može se sijati i nešto kasnije direktno van. Ja sam ih uzgojila i iz rane sjetve u teglicama i sjetvom na otvorenom, s time da je postotak klijanja puno niži na otvorenom jer kukci raznose sjeme i vremenski uvjeti su nepredvidivi. Zanimljivo, kad sam ih sijala potkraj ljeta na otvoreno, niknuli su tek iduće proljeće u jako malom broju. U tegli su mi naprotiv niknuli u velikom broju, ali je bilo vrlo nezgodno sve to onda presađivati na otvoreno.

I

z mog osobnog iskustva, treba ustrajati kod uzgoja prvih nekoliko biljaka, a jednom dok to uspijete nadalje se sam zasijava. Naravno, uz uvjet da ste ga posadili na poziciju koja mu odgovara.

S obzirom da je dvogodišnja biljka, prve godine razvija samo lišće, cvjeta druge godine nakon sijanja.


Male biljčice digitalisa:

.

Iduće godine već početkom svibnja počinje iz sredine lisnate rozete tjerati cvjetnu stapku prepunu pupoljaka. Počinje cvasti od dolje prema vrhu. Što je starija i veća biljka, to će obilniji cvatovi biti.

.

Naraste u visinu i do 2 metra, uobičajeno oko 1,5 metara. Cvate u roza-ljubičastim kombinacijama, a česta je i u bijelim i žućkastim nijansama. Cvijetovi su na unutarnjoj donjoj strani ispunjenim točkama-mrljama. Vole ih pčele i bumbari.

.

Nakon cvatnje na cvjetnim stapkama nastaju čahure s sjemenjem, koje su isprva zelene, a kad sjeme dozori posuše se i posmeđe, te se otvaraju i rasipa se sitno sjeme. Sjemena ima jako puno po biljci: pojedina biljka može proizvesti i do 2 miljuna sjemenki. Unatoč tome, ne rasijava se u velikom broju, barem ne kod mene, nikne mi tek poneka nova biljka (uz činjenicu naravno da većinu sjemena ipak skupim).

.

Ako se orezuju ocvali cvjetovi i ne ode u sjeme, ponaša se kao trajnica. A i bez orezivanja cvjetne stapke često se ponaša kao trajnica kratkog vijeka, a umnožava se i u korijenu. Na slici ispod su biljke digitalisa na jesen, još se vide potrgane cvjetne stapke s kojih sam skupila sjeme ove godine, stare su 4 godine.

.

Naprstak je poznata kao izuzetno otrovna biljka, sadrži glikozide koji mogu izazvati trovanje, stoga treba biti oprezan s njim, pogotovo s djecom. Dobro razmislite da li ćete ju saditi u vrt ili ne. Imajte na umu da se ne smije progutati, a i u doticaju s kožom sok može izazvati iritacije.

Mnogo je prekrasnih cvjetnica otrovno, a normalnim uzgojem se ionako ne unosi u organizam i ne može vam naštetiti. Stoga se ja osobno uopće ne zamaram činjenicu da ga svrstavaju u najotrovnije biljke, uzgajam ga samo u dekorativne svrhe.

 

U narodnoj medicini naprstak je vrlo cijenjena biljka protiv čitavog niza bolesti, no radi otrovnosti ne smije se primjenivati bez stručne osobe i bez točnog doziranja – terapijske doze vrlo su blizu smrtonosnoj dozi. U suvremenoj medicini sastavni je dio mnogih ljekova za srce odnosno bolesti povezanih s srcem.

Više o ljekovitosti možete pročitati ovdje



Podijeli na Facebook:
  • Facebook